Svrha i cilj nastave povijesti

Svrha je i cilj da učenici, uz pomoć istinskog tumačenja povijesnih dogadaja kao i osobnom suradnjom, što znači učenjem, usvoje etičke norme i poglede na život te pri tome izgrade duh otvoren za razumijevanje različitih kultura i načina života, kao i komunikaciju među svojim vršnjacima i svim drugim ljudima.

Napomene uz program

Program povijesti za gimnazije jezgra je proširenog učenja povijesti i to u kvalitativnom smislu. Ta se kvalitativnost u programu nastoji postići usporedbom tradicionalnog kronološkog slijeda dogadaja i njihovom međusobnom usporedbom. U istom smislu građena su i tematska poglavlja, što znaći svjetska pa nacionalna povijest, također i u medusobnoj usporedbi. Pri tome je nastavno gradivo predočeno tako da odnos u satnici između opće povijesti i povijesti hrvatskog naroda iznosi u prosjeku 40 prema 60%, što također znači da se u II., III. i IV. razredu gimnazije u prosjeku obraduje do 40% svjetske povijesti i najmanje 60% nacionalne povijesti. Pri tome je cjelokupan program izrađen uz pomoc tradicionalnog slijeda od prapovijesti i starog vijeka do srednjeg i novog vijeka, pa sve do suvremene povijesti, tj. sadašnjosti.

Valja također istaknuti, da su cjelokupni sadržaji nastavnog programa izrađeni tako da je učenik i pri završetku i tijekom školovanja (učenja povijesti) sposoban i sam uočiti međunarodni položaj Hrvatske, i to već od doseljenja Hrvata u današnju postojbinu, što znači ulogu i značenje hrvatske povijesti i naroda u svijetu i svjetskoj povijesti te kako je Hrvatska uistinu bila i ostala sastavni dio i sukreator europske kulture i civilizacije. Ona ih je doista zajedno s Europom djelatno gradila i nastavila izgradivati sve do naših dana.

Ovaj program, koliko je moguće, prati postojeće knjige.