Članovi aktiva:  Nikica Krnić

Antonio Vrbatović

Jozo Bagarić

I. SVRHA I CILJ

Cilj nastavne geografije je da učenici steknu osnovno znanje o Zemlji, da upoznaju gospodarska, društvena i kulturna obilježja suvremenog svijeta i uoče nužnost međusobne suradnje i ljudske solidarnosti u svijetu, te da upoznaju i još više zavole domovinu Hrvatsku.
 

II. PROGRAMSKA GRAĐA

 

ZADAĆA

- omogućiti učenicima stjecanje osnovnih znanja o Zemlji, te je potrebno omoguciti učenicima da shvate značenje prirodnih elemenata (reljef, klima, vode, tlo, vegetacija) i društvenih pojava i procesa (stanovništvo, prostorni raspored naseljenosti, djelatnosti i naselja) u predočavanju gospodarskih djelatnosti s gledišta suvremenog značenja i procesa razvoja;
- omogućiti učenicima da prošire osnovna znanja o geografskoj karti i atlasu i naviknu se upotrebljavati ih u svakodnevnom životu;
- osposobiti učenike za uočavanje posebnosti osobina i različitosti stupnjeva međusobne povezanosti prirodne osnove i obilježja socijalnogeografske strukture u procesu društveno - geografske valorizacije regionalnih kompleksa;
- osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnosti kritičke raščlambe konkretnih situacija kao osnove mišljenja i poticanja radi jačanja potrebe za ukljucivanjem u pozitivnu društvenu praksu u životu zajednice;
- upoznati učenike s geografskom stvarnošcu u prostoru Hrvatske kako bi uočili njen položaj i ulogu u suvremenom svijetu;
- upoznati učenike s pojačanim procesom narušavanja kakvoće čovjekove okoline i prijekom potrebom čuvanja okoline od daljnje degradacije, odnosno, poboljšanja kakvoće ugroženih elemenata i lokaliteta;
- stalnom aktualizacijom geografskih nastavnih sadržaja razvijati u učenicima zanimanje za stalno praćenje geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te naglasiti potrebu za samostalnim učenjem i stalnom geografskom izobrazbom.


SADRŽAJI - PRVI RAZRED

OPĆA FIZIČKA GEOGRAFIJA
 

1. UVOD

Definicija, metode istraživanja i podjela geografije
 

2. ZEMLJA U SUNČEVU SUSTAVU I SVEMIRU

Najnoviji rezultati istraživanja svemira i njihovo značenje za geografiju. Položaj Zemlje u Suncevu sustavu i svemiru, njezina gibanja i posljedice: rotacija, revolucija, precesija, lokalno i zonalno vrijeme, datumska granica, vrijeme - racunanje vremena - kalendar, godišnja doba i toplinski pojasevi.
 

3. OBLIK I DIMENZIJE ZEMLJE

Određivanje položaja na Zemlji. Način odredivanja geografskih koordinata.
Određivanje azimuta i kursa. Ortodroma i loksodroma.
Orijentacija na stupanjskoj mreži po koordinatnom sustavu horizonta i koordinatnom sustavu ekvatora.
 

4. PREDOČAVANJE ZEMLJINE POVRŠINE

Planovi i karte. Mjerenje udaljenosti i njihovo prenošenje na plan. Omjer i mjerilo. Kartografski znaci - način prikazivanja geografskih i drugih objekata na karti.
Kartografske projekcije sferne površine na ravnu plohu, konformna projekcija, ekvivalentna projekcija, konvencionalne projekcije, projekcije prema geometrijskoj osnovi (valjkasta, stožasta i azimutna).
Aerofotogrametrija i snimke Zemljine površine iz satelita.
Reljefne karte. Topografski elementi i karte: kota, izohipse, sjenjčanje, kombinirano predočavanje. Opće i tematske karte. Tematski, nacionalni i svjetski atlasi.
Nacrti naselja,. Planovi. Kartografske mape. Originalne topografske i generalne topografske karte. Karta u svakodnevnom životu i medunarodnom upoznavanju i zbližavanju. Korištenje geografskih (posebno topografskih) karata.
 

5. GEOLOŠKE OSOBINE I RELJEF ZEMLJE

Zemljina reljefnost, oblici i elementi reljefa, rašclanjenost, nagibi i dimenzije, cimbenici oblikovanja.
Endogeni procesi i reljef. Geofizičke i geoekološke osobine Zemlje. Osobine i razvoj litosfere, globalna tektonika ploča i reljef Zemlje, Zemljina kora i njen sustav (vulkanske, taložne i metamorfne stijene). Prošlost i razvoj Zemljine kore, fosili i nacin fosilizacije, geološke osnove evolucije života na Zemlji. Endogeni pokreti i oblici (boranje, rasjedanje, epirogenetski pokreti, geosinklinalni razvoj, orogeneza, kratonizacija). Vulkanizam i potresi te njihove posljedice. Minerali - svojstva, geneza i evolucija te njihov prostorni raspored. Reljef oblikovan endogenim procesima  morfostrukture, kontinenti, geosinklinalna (prijelazna) podrucja, oceanski bazen i srednjooceanski hrptovi.
Egzogeni (vanjski) procesi i reljef (egzogeni reljef), trošenje (fizicko i kemijsko) stijena i reljef, padinski procesi i reljef padina. Fluvijalni procesi i reljefni oblici. Marinski i jezerski (limnicki) procesi i oblici, obale, glacijalni, periglacijalni procesi i oblici. Krš, krški procesi i oblici. Biogeni procesi i oblici. Antropogeni procesi i oblici. Utjecaj reljefa na oblikovanja reljefa - klimatomorfološka područja.
 

6. KLIMA

Sustav i visina atmosfere. Insolacija i radijacija. Klimatski elementi. Temperatura zraka. Dnevni i godišnji hod temperature zraka. Promjene u temperaturi i amplitude. Mjerenje temperature: termometri, principi rada; izoterme.
Vertikalna i horizontalne promjene temperature. Temperaturna inverzija.
Tlak zraka. Mjerenje tlaka zraka; barometar. Promjene tlaka visinom. Dnevno i godišnje kolebanje tlaka zraka. Raspored tlaka zraka na Zemlji; izobare. Postanak, vrste i zonalni raspored vjetrova.
Apsolutna i relativna vlažnost zraka i njezino mjerenje; psihrometar i higrometar. Ishlapljivanje, kondenzacija i oblaci. Padaline, vrste padalina. Padaline na Zemlji i u Hrvatskoj.
Klimatski modifikatori: geografska širina, raspored kopna i mora, reljef, atmosfera, morske struje, tlo i biljni pokrov, čovjek.
Zračne mase i fronta; ciklone i anticiklone.
Vrijeme i njegovo predvidanje. Mjerenje vremenskih elemenata. Sinoptičke karte. Vremenske prognoze. Meteorološka služba. Glavni razredi klime: tropske kišne klime, suhe klime, umjereno tople kišne klime, snježno - šumske klime i snježne klime. Društveni utjecaj na klimu. Mikroklima. Promjene klime. Značenje klime u svakodnevnom životu.
 

7. VODE NA ZEMLJI

Svjetsko more. Oceani i mora. Oblici morske rašclanjenosti. Postanak morskih zavala. Glavna svojstva i dinamika morske vode. Gibanje morske vode: valovi, morske mijene, morske struje. Led u moru. Život u moru. Društveno - gospodarsko i geopoliticko značenje mora. Suvremeni procesi litoralizacije.
Vode na kopnu. Podzemne vode. Riječni tokovi i riječni režimi. Jezera, močvare i bare. Postanak, vrste i nestajanje jezera. Svojstva jezerske vode.
Led na kopnu. Znacenje kopnenih voda za život i gospodarsku djelatnost.
Značenje voda i problematika njihove zaštite.
 

8. TLA
 

Tlo i čimbenici nastanka tala (neorganski čimbenici, organski, klimatski, geomorfološki, čimbenik vrijeme), pedogenetski procesi, opis i klasifikacija tala, vrste tala - njihova geografska rasprostranjenost, plodnost tala i njegovo značenje za društveno - gospodarski razvoj.
 

9. ŽIVOT NA ZEMLJI

Biljni pokrov, životinjski svijet, društveno - geografsko značenje biljnog pokrova i životinjskog svijeta, zaštita flore i faune.
 

10. PRIRODNO - GEOGRAFSKA PODRUČJA

 

SADRŽAJI - DRUGI RAZRED




DRUŠTVENI ČIMBENICI
 

1. STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK RAZVOJA I PROSTORNOG USTROJA

Broj i razmještaj stanovništva svijeta. Promjene razmještaja stanovništva - uzroci i posljedice. Posebnosti općih, regionalnih i nacionalnih promjena. Primjeri.
Razvoj stanovništva. Opće, regionalne i nacionalne posebnosti različitog populacijskog razvoja.
Korelacija populacijskog i gospodarskog razvoja. Odnos dinamike i strukture stanovništva.
Prirodno kretanje. Reprodukcija stanovništva - prostorne posebnosti i buduce posljedice.
Tipovi općeg kretanja. Teorija demografske tranzicije.
Osnovni demografski ustroj. Biološki i gospodarski ustroj.
Socijalno - prostorne skupine. Etnički, rasni i religijski ustroj. Kulturni areali svijeta.
Migracija stanovništva. Tipovi migracija. Interkontinentalna i interregionalna preseljavanja u prošlosti. Europa - žarište emigracije. Naseljavanje "Novog svijeta".
Uzroci i posljedice migracija stanovništva selo - grad. Primjeri iz Hrvatske. Dnevne migracije.
Suvremene gospodarske migracije. Europa kao žarište imigracije.
Demografske posebnosti nacionalnih i višenacionalnih država, s objašnjenjem pojmova: nacionalna manjina, etnička skupina i narodna zajednica.
Prehrana stanovništva.
Demografski čimbenici i planiranje prostornog ustroja i razvoja.
 

2. NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI

Seosko ili ruralno naselje. Oblici seoskih naselja. Primjeri iz Hrvatske (Slavonija, Hrvatsko zagorje, Dalmacija). Primjeri iz SAD-a, Japana, Italije i dr.
Ruralni pejsaž i njegovi oblici.
Sustav i ustroj seoskih naselja. Preobrazba seoskih naselja pod utjecajem grada.
Gradska naselja. Pojava i razvoj gradova kroz povijest. Antičko, srednjovjekovno i novija razdoblja grada u Europi.
Razvoj gradova u izvaneuropskim zemljama.
Prostorna struktura grada.
Ustroj života u gradu.
Tipovi gradova u svijetu. Primjeri: europski, orijentalni, angloamerički, latinoamerički i dr.
Uloge grada. Središnja naselja. Utjecaj grada na okolicu. Gradska regija.
Urbani sustavi i njihov razvoj. Primjeri razvoja urbanih sustava jugoistocne Azije, zapadne Afrike i Latinske Amerike.
 

3. OBLICI LJUDSKIH DJELATNOSTI

Primarne, sekundarne i tercijarne djelatnosti. Seosko gospodarstvo kao nositelj agrarnog iskorištavanja.
Stočarstvo, oblici uzgoja stoke, nomadizama i transhumanca.
Posjedovni odnosi (veleposjednički i sitnoposjednički sustavi).
Sustavi agrarnog iskorištavanja u svijetu. Važna svjetska agrarna područja.
Industrija i rudarstvo. Podjela industrije. Čimbenici razvoja i lokacija industrije. "Klasične" industrijske grane i razvoj rudarsko - industrijskih regija. Ruhr, Šljonsk, Donbaz.
Industrija i energija. Promjene u ustroju energetske potrošnje i proizvodnje. Ugljen i nafta u svijetu. Problemi rudarskih regija. Naftom bogata područja svijeta.
Razvoj novih industrija i novih lokacija. Silicijska dolina u Sjedinjenim Americkim Državama i tehnopolisi Japana kao primjeri.
Turizam. Prirodni i društveni čimbenici razvoja turizma. Glavna emitivna i receptivna žarišta turizma. Turističke regije svijeta. Učinci turizma. Revitalizacija i razvoj naselja, prometa i usluga.
Prometni sustav i razmjena dobara. Kopneni, pomorski i zračni promet. Telekomunikacijski promet. Robe i glavni tijekovi svjetske razmjene.

4. LJUDSKE DJELATNOSTI I OKOLIŠ

Geografske osnove onečišćenja i degradacije. Nositelji onečišćenja i degradacije. Politika i metode zaštite. Degradacija kulturnog pejsaža. Geografski čimbenici i njihov utjecaj na kakvoću pojedinih elemenata okoline (voda, zrak, tlo, biljni i životinjski svijet). Degradacija radom stvorenih vrijednosti. Politika i metode zaštite.

 

SADRŽAJI - TREĆI RAZRED



SVJETSKI RAZVOJ I REGIONALNE POSEBNOSTI
 

1. POVEZIVANJE SVJETSKOG GOSPODARSTVA I NJEGOVE POSLJEDICE
 

Pojava, pretpostavke i oblici svjetske povezanosti. Internacionalizacija proizvodnje i razmjene. Svjetski tijekovi kapitala, usluga i informacija. Transnacionalne kompanije kao čimbenici internacionalizacije.
Uloga ekonomskih integracija u svjetskom razvoju. Opće značajke i oblici integracija. EZ, EFTA. Izvaneuropske integracije. Učinci ekonomskih integracija.
Ustrojne promjene svjetskog gospodarstva. Postindustrijsko društvo - širenje tercijarnih aktivnosti. Industrijalizacija slabije razvijenih zemalja. Pojava novih industrijskih zemalja. Geografske osnove ustrojenih promjena svjetskog gospodarstva. (litoralizacija i dr.).
Svjetski razvoj i svjetski prometni sustav. Promet kao preduvjet i čimbenik svjetskog razvoja. Pomorski i zračni promet. Integriranje kopnenog prometa u svjetske tijekove. Osobito znacenje telekomunikacijskog prometa.
Socijalno - geografske posljedice svjetskog razvoja. Urbanizacija kao svjetski proces. Stadij urbanizacije: primarna, sekundarna, tercijarna. Posljedice urbanizacije. Razvoj velikih aglomeracija. Svjetske migracije: selidbe i migracije visokokvalificiranog stanovništva. Svjetska turistička kretanja.
 

2. NEJEDNAKI REGIONALNI RAZVOJ SVIJETA
 

Problematika nejednakog razvoja na svjetskoj razini. Pristup problemu. Kriterij za utvrđivanje razvijenosti. Razvijene i slabije razvijene zemlje. Odnosi Sjever - Jug.
Razlikovanje gospodarskih sustava: tržišni, mješoviti i planski. Politika otvorenog i autarkičnog gospodarskog razvoja.
Socijalno - geografski aspekt nejednakog regionalnog razvoja svijeta. Podjela društva po njihovim obilježjima: post-industrijska, industrijska i agrarna društva.
Nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj razini. Važan cinitelj: polarizirani gospodarski razvoj. Pojam razvoja i polarizacije. Osobine razvoja. Uzroci polarizacijskog procesa.
Regionalno razlikovanje na nacionalnoj razini: razvijene i manje razvijene regije. Kriterij izdvajanja i politika razvoja. Tipovi problemskih regija.
 

3. REGIONALNI RAZVOJ RAZVIJENIH ZEMALJA I ZEMALJA SVJETSKOG ZNAČENJA

Primjeri visoko razvijenih zemalja

Europska zajednica - proces integracije i prostornog ustroja. Regionalni razvoj i problemi. Njemačka - geografske posebnosti. Slabije razvijeni i granični krajevi. Francuska - geografska osnova i razlike. Razvoj velikog Pariza i zaostajanje perifernih regija. Mjere uravnoteženog regionalnog razvoja. Ujedinjeno Kraljevstvo - prosperitetne i manje prosperitetne regije. Konurbacije. Rudarsko - industrijske regije. Jugoistok i veliki London. Italija - regionalni ustroj. Problemi Sjevera i Juga.
Sjedinjene Americke Države - gospodarska osnova i snaga unutrašnjeg gospodarskog razvoja. Svjetsko znacenje SAD-a. Regionalni ustroj. Uloga Sjeveroistoka.
Japan - opća problematika. Gospodarski ustroj i regionalna žarišta. Novi ustroj prostora. Veze sa SAD-om. Posebnosti regionalnog razvoja.
Australija - problemi ustroja prostora. Položaj u svjetskom gospodarstvu. Posebnosti regionalnog sustava.

Ostale zemlje svjetskog značenja

Rusija - čimbenici teritorija. Društveno - ekonomski razvoj i regionalni problemi. Rudarsko - industrijske regije. Ekonomsko - planske regije.
Kina - geografska osnova i posebnosti kineskog razvoja. Problemi regionalnog razvoja. Težišna područja i periferni krajevi.
 

4. REGIONALNI RAZVOJ SLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA SVIJETA
 

Latinska Amerika: Prirodno - geografska osnova i prirodni resursi. Političko - teritorijalni ustroj. Razvoj izvoznih nacionalnih gospodarstava, monokulturna orijentacija. Industrijalizacija i urbanizacija nakon 1. svj. rata. Migracije selo - grad i razvoj gradova. Monocentrični urbani sustavi. Središte - periferija regionalni sustavi.
Zemlje s višim stupnjem gospodarskog i socijalnog razvoja (Argentina, Brazil, Meksiko). Tipične nerazvijene zemlje (Bolivija, Peru i dr.).
Afrika: Posebnosti prirodno - geografske osnove i društveno - gospodarskog razvoja. Regionalne razlike: sjeverna Afrika, središnja Afrika, Sahel, južna Afrika. Problemi nerazvijenih zemalja: prezaduženost, vrednovanje resursa, suša i glad, prometna izoliranost. Žarišta regionalnog razvoja: rudarsko - industrijske regije u unutrašnjosti i središta razvoja na obali. Karakteristicni primjeri zemalja.
Azija: Prirodno - geografska i društvena složenost prostora. Drevne agrarne civilizacije. Kolonijalno širenje i litoralizacija života. Kretanja suvremenog regionalnog razvoja.
Indija i nove industrijske zemlje Azije. Problemi zemalja na nižem stupnju razvijenosti.

 

SADRŽAJI - ČETVRTI RAZRED


 

Geografija Hrvatske
 

1. ULOGA GEOGRAFSKOG POLOŽAJA U GOSPODARSKOM RAZVOJU
 

Složenost geografskog položaja Hrvatske na dodiru različitih prirodnih, etničkih, kulturnih i gospodarsko - političkih europskih regionalnih cjelina.
Gorski prag Hrvatske - najpovoljniji prometni koridor izmedu panonsko - podunavskog i sredozemno - jadranskog prostora.
Prostor Hrvatske i europska prometna mreža - prometna valorizacija Hrvatske i važniji prometni pravci.
 

2. VELIČINA, GRANICE I OBLIK TERITORIJA
 

Pregled prostornog razvoja Hrvatske do osmanlijskih osvajanja.
Promjena površine i oblika teritorija u postosmanlijskom razdoblju.
 

3. RELJEFNA I GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA KAO CIMBENIK PROSTORNOG UREĐENJA I GOSPODARSKOG RAZVOJA
 

Reljefna obilježja i gospodarske mogućnosti primorsko - gorskog (krškog) područja Hrvatske i njihov utjecaj na uređenje prostora.
Reljefna obilježja i gospodarske mogućnosti panonskog područja i njihov utjecaj na uređenje prostora.
 

4. KLIMATSKA, PEDOLOŠKA I VEGETACIJSKA OBILJEŽJA KAO ČIMBENIK GOSPODARSKOG RAZVOJA
 

Klimatska i vegetacijska obilježja panonske i peripanonske Hrvatske i njihov utjecaj na gospodarske djelatnosti.
Klimatska i vegetacijska obilježja primorskog dijela Hrvatske i njihov utjecaj na gospodarske djelatnosti.
Klimatska i vegetacijska obilježja gorskog dijela Hrvatske i njihov utjecaj na gospodarske djelatnosti.
Vrste tala u Hrvatskoj i njihovo gospodarsko vrednovanje.
Šumska područja Hrvatske i šumski fond.
Zakonom zašticeni biljno - geografski objekti prirode.
 

5. JADRANSKO MORE KAO PRIRODNA SREDINA I ČIMBENIK POVEZIVANJA SA SVIJETOM
 

Prirodno - geografske osobine Jadranskog mora.
Litoralizacija - svjetska gospodarska pojava i njeno značenje na jadranskim obalama i obalnom području Hrvatske.
Ekološki problemi Jadranskog i svjetskih mora.
 

6. VODE NA KOPNU I NJIHOVO GOSPODARSKO ZNAČENJE
 

Važnost voda na kopnu u opskrbi stanovništva, razvoju industrije, prometnoj povezanosti, energetskom iskorištavanju i navodnjavanju.
Energetske i plovidbene mogucnosti rijecnih tokova u Hrvatskoj.
Posebnosti jezera u Hrvatskoj i njihovo gospodarsko značenje. Zakonom zaštićeni hidrografski lokaliteti (Kopački rit, ušće Neretve, Plitvička jezera, Krka i sl.) i problematika zaštite voda na kopnu.
 

7. STANOVNIŠTVO KAO ČIMBENIK GOSPODARSKOG RAZVOJA I PROSTORNOG UREĐENJA
 

Razvoj naseljenosti i razmještaj stanovništva u Hrvatskoj.
Prirodno kretanje stanovništva - opća obilježja i primjeri.
Biološki i gospodarski ustroj stanovništva Hrvatske.
Etnički, kulturni i religijski ustroj stanovništva Hrvatske.
Migracije stanovništva u Hrvatskoj, povijesni osvrt i suvremeni trendovi selo - grad.
Gospodarske i društvene posljedice depopulacije sela u Hrvatskoj i prevelike koncentracije stanovništva u manjem broju gradskih naselja.
Hrvatsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini.
Hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama.
Teritorijalno - političko uredenje kao odraz povijesnog razvoja i nacionalnog sastava.
 

8. NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI
 

Naselja i oblici naseljenosti - seoska naselja i njihova obilježja. Ruralni pejzaž i oblici njihove preobrazbe.
Razvoj urbane mreže kao nositelja gospodarskog, kulturnog i politickog života, nodalno funkcionalna regionalizacija.
Geografske pretpostavke razvoja i funkcioniranja vodecih makroregionalnih središta.
Regionalna podjela Hrvatske.
Prostorno planiranje - bitna pretpostavka vrednovanja razvojnih inicijativa pojedinih regija i prostora u cjelini te racionalnog uredenja prostora s obzirom na suvremene potrebe rada, stanovanja i rekreacije.
 

9. GOSPODARSKA OBILJEŽJA HRVATSKE
 

Stupanj i dinamika gospodarskog razvoja cjeline i pojedinih dijelova Hrvatske, po vremenskim razdobljima.
Suvremena gospodarska obilježja Hrvatske i komplementarno značenje gospodarskih mogućnosti panonskog, gorskog i jadranskog prostora Hrvatske.
Glavni energetski izvori, njihov prostorni razmještaj i napori za njihovo korištenje.
Razvoj, razmještaj i značenje rudarske i industrijske proizvodnje.
Poljoprivredne grane te proizvodna područja i dinamika proizvodnje.
Prometna povezanost u zemlji i povezanost sa svijetom.
Uvjeti i razvoj turizma, dostignuca i perspektive.
Glavna turistička područja i središta.
Gospodarska i politicka povezanost s Europom i svijetom (veze sa EZ, OUN, R.Z. Alpe-Jadran i sl.).